Dan je sjećanja na žrtve Vukovara

Dan je sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Od ove godine to je praznik te neradni dan.

U posebnim okolnostima zbog pandemije koronoavirusa, u Vukovaru će se obilježiti 29. godišnjica sloma obrane toga grada na desnoj obali Dunava, koji je u neprijateljske ruke pao nakon tromjesečne opsade i najkrvavije bitke Domovinskog rata.

Grad je pod opsadom bio 87 dana, a bitka za Vukovar završila je, kako se često ističe, 18. studenoga 1991. iako su borbe u pojedinim dijelovima grada trajale još koji dan. Grad su okupirale postrojbe bivše JNA i srpske paravojne postrojbe, a okupacija je završila 15. siječnja 1998. mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja.

Vukovar je branilo oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske.

U srbijanske koncentracijske logore odvedeno je oko sedam tisuća zarobljenika, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba. Na popisu zatočenih i nestalih još su imena 386 osoba nestalih i nasilno odvedenih iz Vukovara i prigradskih naselja te u pokušaju proboja iz neprijateljskog obruča, kada im se gubi trag na području Petrovaca, Marinaca i drugih naselja na vukovarskom području.

Na staklenim pločama Pastoralnog centra sv. Bone Franjevačkog samostana u Vukovaru imena su 2717 žrtava agresije na Vukovar 1991. godine, simbolično postavljenim iznad Dunava s pogledom na susjednu, srbijansku obalu Dunava kao nijemi čuvari sadašnjosti i svjedoci tragičnih događaja u Vukovaru s početka 90-ih.

Iako je u prvom planu uvijek Vukovar, strašan pokolj u Škabrnji istoga dana počinili su pripadnici JNA i četnici. Ukupno je u Škabrnji tih dana stradalo 54 nemoćnih civila i 26 branitelja. Šest je ljudi stradalo nakon povratka od minsko-eksplozivnih sredstava, a još je deset branitelja iz drugih mjesta poginulo je na tlu Škabrnje.

Kolona sjećanja pod strogim epidemiološkim nadzorom

U spomen na stradanje i žrtvu Vukovara u Domovinskom ratu, 18. studenoga gradom će pod strogim epidemiološkim nadzorom proći Kolona sjećanja za koju su epidemiolozi izdali preporuku da ne bude veća od 500 osoba, iako, vjerojatno, svjesni da će svima onima koji to žele teško biti zabraniti dolazak, posebice zato što je 18. studenoga prvi put državni blagdan.

Ukinuta je mogućnost dolaska organiziranim javnim prijevozom, a s mnogih adresa, od vukovarsko-srijemskog župana Bože Galića, vukovarsko-srijemskih epidemiologa do predstavnika Katoličke crkve, građani su pozvani da 18. studenoga ne dolaze u Vukovar i ne izlažu se mogućoj zarazi koronavirusom, nego da počast stradalima u Vukovaru 1991. odaju molitvom u krugu obitelji i župnoj zajednici te paljenjem svijeća u prozorima svojih kuća i stanova.

Oni koji će ipak doći u Vukovar, morat će se pridržavati pravila. U krugu bolnice ove godine nema ljudi. Početna točka Kolone sjećanja, je ispred bolnice. A idućih 5 i pol kilometara sve do Memorijalnog groblja, koračat će se mirno i dostojanstveno po svim epidemiološkim mjerama. Maksimalno 500 ljudi, u skupinama od njih 25 s razmakom od 50 metara. Prvi put Kolona sjećanja proći će kraj novoobnovljenog vukovarskog vodotornja. U simbolu obrane Grada koji je pogođen sa 640 projektila, u jednom trenutku moći će biti maksimalno 50 ljudi.

I u Škabrnji ista priča. Mjesto stradanja svake godine posjeti i do 15 tisuća ljudi. No, većina njih, zbog pandemije, ove će godine ostati doma.

Najvažnije je da svi koji se odluče za Vukovar i Škabrnju, budu odgovorni.